Clanovi Upravnog odbora Helsinskog komiteta za ljudska prava (HK) BiH Slavo Kukic i Branko Todorovic ogradili su se jucer od stavova koje je u povodu deportacije "alzirske grupe" u subotu iznio predsjednik HK BiH Srdjan Dizdarevic, prenosi Onasa. Dizdarevic je na konferenciji za novinare u Sarajevu, izmedju ostalog, kazao kako je "alzirska grupa" deportirana zbog ucjena i pritisaka SAD,te da je predaja americkim vlastima ocito krsenje Evropske konvencije o zastiti ljudskih prava.

Bez rasprave
Kukic i Todorovic (generalni sekretar HK BiH) u jucerasnjem obracanju javnosti navode da o stavovima u vezi sa deportacijom "alzirske grupe" koje je 19. januara iznio Dizdarevic Upravni odbor ove organizacije nije raspravljao, te da oni ne mogu biti smatrani stavovima HK BiH.
- O iznijetim stavovima, osim toga, nismo ni konzultirani i od njih se, kao clanovi Upravnog odbora HK, u potpunosti ogradjujemo - zakljucili su Kukic i Todorovic.
- Ako je to tacno, onda je to krajnja sramota i necasno ponasanje. Mene je sramota za njih - prokomentirao je jucer u izjavi za "Dnevni avaz" Srdjan Dizdarevic saopcenje svojih kolega.
On nije bio siguran da je pismo potpisao i Branko Todorovic.
- Imam pismo koje je Slavo Kukic donio u sjediste Onase u Mostaru, ali ono nije potpisano nego su samo navedena njihova imena - kaze Dizdarevic. Medjutim, i Todorovic i Kukic u izjavi za "Dnevni avaz" potvrdjuju da su potpisali pismo i da stoje iza njega.

Moj prijatelj
- Srdjan Dizdarevic je moj prijatelj i uvijek cu ga podrzati na mjestu predsjednika Helsinskog komiteta za ljudska prava, ali ne mogu se saglasiti sa njegovim stavovima u vezi s "alzirskom grupom" - kaze Kukic. On ne misli da je ovom javnom polemikom doslo do raskola u Helsinskom komitetu. Dizdarevic jos ne zna da li se moze govoriti o raskolu.

Bili su solidarni
- Ne znam da li su oni to potpisali zato sto su morali ili zato sto to doista misle. Mi smo imali u subotu sjednicu Upravnog odbora i oni nisu nista rekli o mom istupu na pres-konferenciji u Sarajevu.
Naprotiv, bili su prilicno solidarni s mojim izjavama. Zato me i cude njihove izjave - kaze Srdjan Dizdarevic.
(Dnevni avaz 22. siječnja 2002.)

Još uvijek nema dokaza protiv navodnih organizatora terorističkih napada na veleposlanstva SAD i Britanije u Sarajevu
SARAJEVO, 17. siječnja - Predsjednik Helsinškog odbora BiH Srđan Dizdarević ponovio je optužbe da su lokalne vlasti u sklopu antiterorističke kampanje pokrenute nakon događaja od 11. rujna grubo kršile ljudska prava osumnjičenih za terorizam. On je upozorio na nezakonite postupke oduzimanja državljanstva i izručenja osoba čak i u one zemlje koje primjenjuju smrtnu kaznu i gdje postoji praksa teških mučenja zatvorenika, a takve ekstradicije su zabranjene bosansko-hercegovačkim zakonima.
Dizdarević je izjavu dao pred očitovanje Vrhovnoga suda Federacije BiH o sudbini tzv. alžirske skupine, osumnjičene za planiranje terorističkog napada na Veleposlanstvo SAD u Sarajevu, zbog čega su diplomatska predstavništva SAD i Velike Britanije u listopadu nakratko bila zatvorena. Podsjetimo, »alžirsku skupinu« čine Belkacem Bensayah, Nechle Mohamed, Saber Lahmar, Boudela Hadz, Ati Idir Mustafa, a uhićeni su na temelju informacije dostavljene Federalnom MUP-u po kojoj je s Belkacemovog telefona u Zenici obavljen razgovor s Abu Zubayahadom, jednim od najbližih suradnika Osame bin Ladena. Američke tajne službe, koje su putem Veleposlanstva SAD i dostavile informaciju lokalnoj policiji, navodno su dešifrirajući razgovor otkrile da se planira napad na veleposlanstvo SAD u Sarajevu.
Uslijedilo je uhićenje Belkacema i svih onih koju su s njim imali češće telefonske kontakte. Osumnjičenima je određen jednomjesečni pritvor koji je kasnije produžen za još 60 dana. Na temelju činjenice da je protiv njih podignuta kaznena prijava za djelo terorizma, potkraj studenoga je federalni doministar unutarnjih poslova Tomislav Limov potpisao je rješenje kojim se pripadnicima »alžirske skupine« oduzima bosansko-hercegovačko državljanstvo.
Uhićenje te skupine predstavljeno je kao razbijanje ćelije Al Qaide u BiH, o čemu je govorio i generalni tajnik NATO-a George Robertson. No, pravosudnim tijelima u BiH u međuvremenu nisu predočeni dokazi koji bi teretili članove skupine. Usprkos zahtjevima, nije dostavljena snimka niti transkript spornog telefonskog razgovora, pa se Vrhovni sud pred rok istjecanja pritvora u petak 18. siječnja nalazi pred vrlo teškom odlukom. Budući da nema dokaza protiv osumnjičenih, jedina moguća odluka je ona o puštanju članova »alžirske skupine« iz pritvora. No, s druge strane je snažan američki, pritisak.
Najvjerojatniji scenarij raspleta događaja je onaj po kojem će »Alžirci« biti pušteni na slobodu, ali odmah nakon toga ponovno uhićeni i izručeni Alžiru koji je to službeno zatražio, iako BiH nije dostavljena potrebna dokumentacija s obrazloženjem zahtjeva. Navodno postoji i mogućnost da članove skupine uhiti SFOR.
Istovremeno je pritisak organizacija koje se bave zaštitom ljudskih prava i koje upozoravaju da su u ovom slučaju, kao i u nekim ranijima, načinjene ozbiljne povrede procedure te da se kampanja protiv terorizma pretvorila u »antiterorističku histeriju« i »lov na vještice«. Primjerice, oduzimanje državljanstva samo na osnovu činjenice da je protiv nekog podnesena kaznena prijava znači donošenje presude prije odluke suda.
Jasno je, međutim, da su vlasti pod nevjerojatnim pritiskom sa Zapada, posebno zbog čestih optužaba da se u Bosni nalaze ćelije i logistički centri za izvođenje terorističkih akcija. U tom kontekstu, čini se da poštivanje zakona i nije u prvom planu, te da se lokalne vlasti ne žele ni na koji način zamjeriti Sjedinjenim Državama koje su i same na meti kritika da se u svojoj kampanji protiv terorizma ne obaziru baš previše na ljudska prava i legalne procedure.
Alenko Zornija
(Vjesnik 18. siječnja 2002.)