KNIN, 12. ožujka – Da je u Kninu visoka razina socijalno ugroženih stanovnika, potvrdili su svojim dolaskom u Knin i četvorica dalmatinskih biskupa - Marin Barišić, nadbiskup splitsko-makarski, Želimir Puljić, biskup dubrovački, Ante Ivas, biskup šibenski i Slobodan Štambuk, biskup hvarsko-viško-brački, koji su svojim pohodom u znak vjerničke solidarnosti sa siromašnim Kninom apelirali na sve koji mogu pomoći da pomognu - već danas. I Kninjani imaju pravo na život dostojan čovjeka, na rad i plaću, pa su dalmatinski biskupi s oltara pozvali na pomoć, a stanovnicima Knina poručili da ne gube nadu i da ne napuštaju Hrvatsku i ne odlaze u tzv. treće zemlje.
Sve veći broj socijalno ugroženih žitelja i sve masovnija pojava odlaska u tzv. treće, prekomorske zemlje izazvali su pravu uzbunu u Zvonimirovu gradu gdje je, nema sumnje, gladnih usta i previše.
Upravo o siromaštvu Kninjana prvi je javno progovorio gvardijan samostana sv. Ante u Kninu fra Petar Klarić. Njegovom apelu odazvao se znatan broj građana i poduzeća koja su ponudila pomoć, ali je to još nedostatno za sve potrebe. Za koji dan otvorit će se pučka kuhinja, a zainteresiranih i prijavljenih za jedan besplatni topli obrok mnogo je više od kapaciteta kuhinje. Kapacitet je 300 obroka dnevno, a prijavljeno ih je više od 2.000. Na popisu tamošnjeg Caritasa je 1.050 obitelji, a zna li se da su kninske obitelji iznimno brojne i u prosjeku imaju četvero djece, lako je izračunati da o Caritasovoj pomoći ovisi više od 5.000 žitelja. Gotovo isto toliko stanovnika je bez zdravstvene zaštite, saznaje Vjesnik u Udruzi useljenih Hrvata iz BiH, koji su prvi upozoravali na sve izraženije socijalne probleme koji su danas dosegnuli vrhunac.
Na kninskom Zavodu za zapošljavanje je više od 3.000 nezaposlenih, isto toliko zaposleno ih je u državnim službama i javnim poduzećima dok statistički podaci govore da u sektoru gospodarstva radi samo tristotinjak građana. Na žalost, mnogi od njih plaću nisu vidjeli mjesecima. To se ponajprije odnosi na 130 radnika najvećega ovdašnjeg poduzeća - Tvornice vijčane robe, koji plaću nisu vidjeli od ljeta prošle godine. Od tada zapravo i ne rade zbog neisplate 1.500 kuna minimalne plaće. Od šezdesetak radnika Agroprerade, drugog po veličini poduzeća, njih dvadesetak je višak, a problema u isplati plaća i višku zaposlenika ima i u Dinarki. Pedesetak žena zaposlenih u Kninjanki moralo je napustiti poduzeće i šivaće strojeve, jer tvrtka nije uspjela dobiti zajam za nastavak proizvodnje. Tiskarsko poduzeće Mladost ni do danas nije uspjelo pokrenuti proizvodnju krep-papira, a slično stanje je i u drugim poduzećima koja se zapravo nisu pomaknula s mrtve točke.
Centar za socijalnu skrb uzdržava 1.729 obitelji koje imaju više od 4.656 osoba od čega 1.300 djece. Vedra strana kninske priče svakako su djeca i prosječna dob od samo 29 godina, što Knin svrstava na ljestvicu najmlađih gradova u Europi. Koliko je Knin grad mladih, najbolje se može uvjeriti prošeće li se glavnom gradskom ulicom koja je uvijek puna mladosti. Grad financira tople obroke za djecu čiji su roditelji socijalni slučajevi. Iz proračunske blagajne godišnje se izdvaja 1.700 kuna za pomoć najugroženijima. Državne dotacije Kninu u ovoj su godini smanjene za čak 60 posto, što govori da će pomoć iz gradske blagajne ubuduće biti sve tanja i tanja.
JADRANKA KLISOVIĆ
(Vjesnik, 13. ožujka 2001.)

---