Sarajevo, 4. ozujka 2001. - Veleposlanik Robert L. Barry, Sef Misije OESS-a za Bosnu i Hercegovinu, osudio je zakljucke Hrvatskog narodnoga sabora odrzanog jucer u Mostaru, narocito neodgovorno i anti-demokratsko ponasanje i retoriku hrvatskoga clana Predsjednistva BiH, Ante Jelavica. Usporkos upozorenjima OESS-a i ostatka medunarodne zajednice, sastanak u Mostaru je rezultirao jednostranim odlukama koje su u suprotnosti sa ustavima Bosne i Hercegovine i Federacije. Takoder, jasno je da su odluke krsenje Opcega okvirnoga sporazuma za provedbu mira (GFAP - Daytonski sporazum), i ne smiju biti implementirane. Iako je medunarodna zajednica spremna da nastavi svoj dijalog sa legalno konstituiranim organima vlasti Bosne i Hercegovine, ukljucujuci i clanove Predsjednistva, ona nece suradivati sa izvan-legalnim i izvan-konstitutivnim tijelima kreiranim na ovome kongresu.
"Ekstremisticka retorika koja je karakterizirala jucerasnji sastanak, demonstrira totalni izostanak vizije HDZ-a o tome kako da vodi hrvatsku populaciju i zemlju naprijed. HDZ je odlucio gledati ovu zemlju i Hrvate u njoj povucene unazad, u proslost, punu podjela, etnicke borbe i konflikta," rekao je Veleposlanik Barry. "Moramo zapamtiti sta je to sto lezi u srcu napora HDZ-a, njihove odlucnosti da, po bilo koju cijenu i bilo koja sredstva, zadrze kontrolu nad ekonomskim sredstvima koja su kontrolirali proteklu deceniju. U svojoj esenciji, ovi napori nemaju nista zajednicko sa nadubljim interesima za Hrvate u BiH kao cjelini, niti je to pitanje etnicke ugrozenosti, bez obzira sta rukovodstvo HDZ-a zeljelo da gradani povjeruju." Jedan od zahtjeva u deklaraciji je da medunarodna zajednica ukine pravilo Privremenoga izbornoga povjerenstva o izboru delegata u Federalni Dom naroda. Ovo pravilo je usvojilo Privremeno izborno povjerenstvo prije izbora u studenome, po uputi Upravnoga odbora Vijeca za implementiranje mira, koje je uvidjelo potrebu za obezbjedivanjem mehanizma za izbor delegata za Dom naroda prije odrzavanja izbora u studenome. Mjesec prije opcih izbora 2000, Predsjednik Jelavic licno je zahtijevao da se usvoji mehanizam od strane PIP-a kojim bi se odredio nacin biranja delegata za Federalni Dom naroda, ili ce HDZ bojkotirati.
Predsjednik Jelavic i rukovodstvo HDZ-a su u brojnim okolnostima bili informirani da je ovo pravilo samo privremeno i da ce morati biti donesena stalna odredba nakon sto Ustav Federacije bude usaglasen sa odlukom Ustavnoga suda BiH o konstitutivnosti naroda koji ucestvuju u radu legalno izabranih tijela u drzavi, kao i nakon usvajanja stalnoga izbornog zakona. Ukoliko je HDZ zaista zelio imati utjecaj na ova pitanja, ucestvovao bi u radu legalno izabranih tijela u drzavi, kako bi omogucio ucesce svojih predstavnika u parlamentarnim debatama i diskusijama u povodu ova dva procesa.
Sljedeci zahtjev deklaracije je da OESS opozove odluku Izbornoga prizivnog potpovjerenstva (EASC) a kojom su oduzeti mandati deset hrvatskih clanova zupanijskih skupstina. Ovi mandati su oduzeti zato sto je HDZ organizirao politicke aktivnosti - koje su oni nazvali "referendum" - na dan izbora, a sto je bilo krsenje perioda izborne sutnje.
Kao sto je OESS tvrdio mnogo puta, odluka o oduzimanju ovih deset mandata HDZ-u nece biti opozvana. HDZ i Predsjednik Jelavic licno su nekoliko puta bili upozoravani danima i tjednima prije izbora, da ne organiziraju ove aktivnosti na dan izbora. Receno im je i javno i privatno kakve ce biti posljedice. Ocito je bilo da su ignorirali ova upozorenja, i zbog toga cijena mora biti placena. Ovo nije jedini put da je stranka izgubila mandate zbog ozbiljnih krsenja pravila i propisa; iako su ovakve akcije drasticne, one su kazna koja je preduzeta u onim slucajevima gdje je ugrozen integritet izbornoga procesa. Na primjer, SDS je izgubila jednu trecinu svojih mandata koje je dobila na izborima u Srebrenici zbog neregularnosti i uplitanja u izborni proces na dan izbora.
Kada se HDZ registrirala za ucesce na opcim izborima u studenome, potpisali su zavjet da ce se pridrzavati Daytonskoga sporazuma i Pravila i propisa PIP-a. Ovo nije znacilo da ce stranka postivati pravila koja im se svidaju a odbacivati pravila koja im se ne svidaju; demokratija nije a la carte. Misija OESS-a i medunarodna zajednica nije trazila nista manje ili vise od HDZ-a nego od bilo koje druge politicke stranke: da se pridrzava pravila i propisa. Nesposobnost HDZ-a da tako i uradi dovodi u pitanje sredisnji naziv ove stranke - Demokratska - kao i njenu posvecenost bilo kojemu sustavu utemeljenome na vladavini zakona.